Nigerija desetljeća krvi, Vol. 1, odraz
Boer smatra da je pokušao predstavljanje opise koji su predstavnik”činjenica”se gleda kroz leće dvaju religija. (Njegovo obećanje je da drugi i treći svezaka će ispitati muslimana i kršćana analize pobuna). U prvom poglavlju, uvod, on identificira dva glavna problema s kojima se suočavaju kršćanske duhovnosti u Nigeriji. Prvi je korupcija koja je prodrla sve razine društva. Pisac ima i kršćana i muslimana odgovoran. Drugi, kršćansko-muslimanski odnosi, je predmet knjige. Ako korupcije demonizirani Nigeriji, Bur tvrdi da kršćansko-muslimanski odnosi se raširile posvuda. Bit njegove poruke da kršćani i muslimani se odnosno wholism i pluralizam. Kršćani trebaju pokajati za svoje koketiranje s jezikom i koncepata sekularizma u okruženju dijele s muslimanima i odmaknuti od njega, razvijajući sveobuhvatniji svjetonazor. Muslimani, s druge strane, treba obnoviti svoj osjećaj pluralizma. Nigerija je sada obilježena pluralističkim situaciju da više ne dopušta dominaciju jedne vjere nad svim ljudima. Pretvorbe iz oba tradicionalnim religijama na islam i kršćanstvo su proizvedene kršćansku zajednicu da će barem brojčano jednaka islama. Takva situacija pozive za nove međureligijskog odnosa. Obje religije moraju utjecati na promjene u stavovima jedni prema drugima. Oni trebaju da se presele iz neprijateljstva prema poštovanje.
Boer raspravlja Kuyperian perspektivu koja se često naziva Neo-kalvinizam / Kuyperianism. Kuyper’ je oblik pluralizma će omogućiti neobuzdane razvoj svih svjetonazora prema vlastitim uvjetima a ne nužno definirana sekularizam. Boer uvodi Kuyperiamism da kršćani i muslimani kao legitimni tumačenje kršćanske evanđelje koje istodobno je onaj koji bi trebao olakšati muslimane da žive i rade. To bi omogućilo kršćanima da povuče crvena zastava sekularizma oni su stalno maše pred islam koji evocira toliko strasti u srcima muslimana. U drugom poglavlju je rasprava o dugog niza vjerskih nemira i srodne djelatnosti koje su utjecale na narod. Boer primjećuje da je nakon Ustavnog skupštine rasprava o šerijatskom 1977, dugi niz nereda došlo koji je započeo u ranim 1980-ih i sadašnje stvarnosti. On citira izvor iz vlade koji navodi više od trideset velikih nasilnih nereda. U svojoj analizi tih nereda, Boers primjećuje da su broj različitih motiva. Muslimani pokrenuti većina kršćana, a ponekad kasnije počeli neredi. Drugi su bili unutar muslimanske poslove a neki u početku bili usmjereni protiv vlade i na kraju preusmjeravaju na kršćane. Među neredi studirao uključuju Maitatsine serije (1980, 1982, 1984 i 1985), Kano serije (1982, 1991, 1995), Kaduna serije (1987, 1992, 2000), Katsina (1991), Bauchi serija (1991, 1994, 2000 i dalje), Potiskum (1994), Plateau serije (1994, 2001 i izvan nje) i Borno-Maidurguri (1998).
Šest vrlo važni dokumenti nalaze u dodacima pod uvjetom podršku dokaz neke od navoda o nemirima između kršćana i muslimana. Naslovi tih dokumenata su sugestivne: nasilna politika religije i opstanak Nigerija: Press izjavu Ahmadu Bello sveučilišnih nastavnika 1987 (Dodatak 1), podnošenje Kaduna Državne komisije na upit u posljednjih poremećaja u Kaduna stanju, glavni Daniel Gowon 1987 (Dodatak 2), smrti i razaranja na Krstitelj Seminary, Kaduna 2000, Yusuf Gwadah (Dodatak 3), Kaduna’ ubojstvo polja?, Bala Abdullahi i Kayode Kolade 2000 (Dodatak 4), eskalacije bijesa, Onimissi Alao 2000 (Dodatak 5) i izbjeći pokolje u Kaduna, Omer Sanda 2000 (Dodatak 6). Predmet indeks u ovom prvom svesku čini relativno lako za jedan do trag važnim temama i fusnote i eventualne bibliografija svjedoče iznos izvore konzultirane daje posao vjerodostojnost to zaslužuje. Boer je priznao da on nije reći sve, ali dokaza je dovoljno imati sliku stanja. Boer je suglasan da više računa su nevjerojatni i ne čudi ako ga netko vidi u tom smjeru. Vidjevši uništen grad Kaduna, on navodi predsjednik Obasango govoreći: “Nisam mogao vjerovati da Nigerijci su bili sposobni takvog barbarstva jedan protiv drugoga” (str. 78).
REFLECTION
Treba naglasiti da Boer’ namjere u ovom tekstu nije diskreditirati kršćanstvo i islam, ali upravljati ove dvije religije u pozitivne kanale za nacionalne zgrade. Malo Kršćani će odjek Boer’ izjava da je kršćanin s vrlo visokim poštovanje za islam. Ovo je primjer svih kršćana treba oponašati. Kršćana i muslimana u Nigeriji treba da poštujemo jedni druge. Boer sumnja da postoji velika opasnost da Nigerijci će rasti umoran od vjerskih nemira i bilo vratiti dezinficirati oblik tradicionalne religije ili afričke verziju sekularizma. Svaki kršćanin bi trebao pročitati ovaj tekst i na umu da kršćani u zapadne zemlje sada se bore vrlo sekularizam su proizvodili svojim klinč.
AUTOR POTPIS
Oliver L.T. Harding, koji je stekao GCE O & razinama od Sijera Leonea gimnazije i Albert akademije odnosno, trenutno je viši i vd knjižnice i Fourah Bay College, Sveučilišta u Sijera Leone. On je predavač dio vremena u Institutu za knjižnice, informacija i komunikacije studije (INSLICS), Fourah Bay College i proširenje programa na koledžu Evanđeoski teološki (zaštititi) u dvorani ulici, Brookfields, potpredsjednik Sijera Leone Udruge arhivista, knjižničara i informacije znanstvenika (SLAALIS), član američke teološkog knjižničarsko društvo (Atla) i suradnik Chartered Instituta za knjižnice i informacijske stručnjake (CILIP). Njegova uvjerenja, svjetovni i sveti, uključuju: certifikat i diplomu od Freetown Biblije Centar za obuku, gornji drugi razred BA Hons. Stupanj u modernoj povijesti (FBC), post-diplomski diplomu Instituta za knjižnice studije (INSLIBS, FBC) magisterij iz Instituta za knjižnice, informacija i komunikacije studije (INSLICS, FBC), a magistrirao u biblijskom studije iz Zapadna Afrika Teološkom, podružnica Sveučilišta u Nigeriji, Nsukka, gdje je osvojio nagradu za akademsku izvrsnost kao najbolji student diplomirao je 2005. Oliver, pisac, glazbenik i teolog, oženjen je (za Francess) s dvoje djece (Olivia i Franjo).