|
Upornost lokalnog stanovništva da otrgne stvari zaboravu, te nasušna životna potreba za prirodnom kvalitetom,
dopuštaju nam da još uvijek budemo svjedocima dobivanja kruha iz krušne peći.
Ljudski potencijal, sa svojim obveznim dnevnim ili tjednim poslovima i stvorenim rezultatima rada, ipak je najvredniji,
i danas visoko cijenjeni resurs. Iz bilo kojih razloga gube se, vrlo neprimjetno, tragovi o kontinuitetu tradicije u domaćinstvu.
Premda, upornost lokalnog stanovništva da zaboravnost dođe što kasnije i nasušna životna potreba za prirodnom kvalitetom
dopuštaju nam da još danas budemo svjedocima dobivanja kruha iz krušne peći, prerade sira, proizvodnje
maslinovog ulja, dobivanja suhog voća.
Jedan od načina tjednog, odnosno mjesečnog domaćinskog posla, bilo je i pečenje kruha u krušnim pećima.
Od njih preko 70-ak na prostoru poluotoka Pernat, danas je većina izvan funkcije, napuštena ili u ruševnom stanju, a
u malobrojnima se kruh peče prigodno ili vrlo rijetko.
U cilju valorizacije ovog jednog segmenta tradicionalnog gospodarstva, poduzete su sve radnje radi obnove, održavanja
i stavljanja u funkciju krušne peći, dobivanja kruha kao normalnog creskog proizvoda uz aktivno sudjelovanje lokalnog stanovništva.
Svi posjetitelji također će se moći organizirano priključiti procesu pripreme i pečenja kruha kao jednog od oblika aktivnog
sudjelovanja u upoznavanju miljea na kojem borave.
|
neobnovljena krušna peć
|